6 razloga zašto je lješnjak dobar za naše zdravlje

Lijeska je grmolika biljka široko rasprostranjena po Europi i Zapadnoj Aziji. Sredozemna je kultura kojoj je potrebno mnogo svjetlosti za rast i plodonošenje. Vrlo je neobična jer za razliku od drugih vrsta koje cvatu u proljeće, ona cvate zimi i to od prosinca do ožujka.

Obično naraste između tri i osam metara u visinu te daje ukusne i nutritivno bogate plodove – lješnjake.

Lješnjak spada u skupinu orašastih plodova, a u svijetu se svake godine proizvede preko 800 tisuća tona lješnjaka. Impresivno, zar ne?

Nabrojat ćemo 7 razloga zašto ovaj plod specifičnog slatkastog okusa želite uvesti u redovnu prehranu.

Obiluje hranjivim sastojcima

Lješnjaci spadaju u hranu relativno bogatu kalorijama pa tako 100 grama lješnjaka sadrži 628 kcal.
Najveći udio u 100 grama otpada na masnoće, približno 61 gram. Ovdje posebno dolaze do izražaja zdrave mononezasićene i polinezasićene masne kiseline. Lješnjak je jako dobar izvor dijetalnih vlakana pa tako 100 grama lješnjaka sadrži 39 posto dnevno preporučene količine. Proteini su također sastavni dio ove namirnice. Na 100 grama lješnjaka nalazimo oko 30 posto dnevno preporučene količine za prosječnu osobu.

Lješnjaci su jako dobar izvor minerala – mangana i bakra koji su odgovorni za zdrave kosti te magnezija i fosfora koji djeluju na opuštanje mišića i gradnju kostiju te željeza, cinka i selena.
Bogati su vitaminima E i esencijalnim masnim kiselinama koje održavaju stanice jedrima ispod kože, podupiru ju i sprečavaju bore te vitaminom B i folnom kiselinom. Uz to, imaju visok sadržaj omega-6 i omega-9 masnih kiselina.

Odličan je izvor antioksidansa

Antioksidansi štite tijelo od oksidativnog stresa, što može oštetiti staničnu strukturu. Najzastupljeniji antioksidansi u lješnjacima poznati su kao fenolni spojevi. Dokazano je da pomažu smanjenju kolesterola i upala u krvi. Također su korisni za zdravlje srca.

Ispitivanja su pokazala da jedenje lješnjaka, s ili bez kože, značajno smanjuje oksidativni stres u odnosu na nejedenje lješnjaka. Većina prisutnih antioksidanata koncentrirana je u koži orašastih plodova. Najbolje je jesti lješnjake cijele i nepečene kako biste osigurali najveću koncentraciju antioksidansa.
Zahvaljujući visokoj količini vitamina E, lješnjaci su jako dobri antioksidansi koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, usporavaju znakove starenja i ojačavaju imunitet.

Štiti srce i mozak

Lješnjak se pokazao korisnim u zaštiti zdravlja srca i kardiovaskularnog sistema.

Visoka koncentracija antioksidansa i zdravih masti može povećati antioksidativni potencijal i smanjiti razinu kolesterola u krvi.

Lješnjaci su bogati i fitosterolima. Fitosteroli su biološki aktivni steroidni alkoholi biljnog porijekla. Cijenjeni su zbog svoje sposobnosti sprječavanja kardiovaskularnih bolesti i tumora.

Oleinska masna kiselina je još jedan izvrstan ljekoviti nutrijent koji sadrže lješnjaci. Poznate koristi oleinske kiseline su da djeluje na smanjenje krvnog tlaka kao i na prevenciju srčanog i moždanog udara. Također, veoma je značajno njeno djelovanje na moždanu aktivnost i pamćenje. Istraživanja su pokazala da redovan unos oleinske masne kiseline može znatno poboljšati pamćenje. Visoki udio dijetalnih vlakana, antioksidansa, kalija i magnezija također pomaže u normalizaciji krvnog tlaka.

Doprinosi smanjenju razine šećera u krvi

Orašasti plodovi, poput badema, oraha i lješnjaka, pomažu u smanjenju razine šećera u krvi.

Iako nema previše istraživanja vezanih za doprinos lješnjaka u smanjenju razine šećera u krvi, postoje istraživanja u kojima je lješnjak u kombinaciji s orasima i bademima dao dodatan doprinos reguliranju razine šećera u krvi kod sudionika istraživanja.

Uz to, pokazalo se da oleinska kiselina, koja je glavna masna kiselina u lješnjacima, ima blagotvorne učinke na osjetljivost na inzulin. 

Jednostavno ih je dodati u prehranu

Lješnjaci se mogu uključiti u prehranu kao zdrava grickalica ili kao sastojak u mnogim jelima.

Možete uživati ​​u sirovim, pečenim, cjelovitim, narezanim ili mljevenim lješnjacima.

Dok je najveća koncentracija antioksidansa u koži, neki recepti zahtijevaju uklanjanje kože. To se može postići pečenjem koštica u pećnici oko 10 minuta nakon čega se kožica lako guli. Oguljene lješnjake možete mljeti kako biste napravili brašno za pečenje ili napravili hranjivi maslac od lješnjaka.

Štoviše, lješnjaci se mogu premazati i čokoladom ili začinima, poput cimeta ili kajena, za slatku ili začinjenu poslasticu.

Također se odlično nadopunjuju s kolačima ili preljevima za sladolede i druge deserte.

Prirodni su afrodizijak

Većina orašastih plodova smatra se “muškim” proizvodom. Ovo je prirodni afrodizijak koji djeluje stimulativno na muškarce.

• obnavlja rad zdjeličnih organa
• poboljšava kvalitetu sperme
• povećava potenciju i libido
• doprinosi liječenju kongestivnog prostatitisa
• koristi se za prevenciju bolesti prostate

Kemijski sastav cinka i selena, sastavnih minerala u lješnjacima, odgovoran je za proizvodnju i kvalitetu sjemenskih i muških spolnih hormona.

Lješnjaci će poslužiti kao zdrava grickalica, ali i dobar prirodni lijek. Svakodnevnom, ali umjerenom upotrebom ove vrste orašastih plodova možete utjecati na sve sustave tijela, probuditi snagu, vitalnost i poboljšati zdravlje.

Nakon kupnje lješnjaka treba ga čuvati na suhom i hladnom mjestu i u posudi, tako da dugo zadržava svoja svojstva. Možete ga i oguliti i zamrznuti; u tom će stanju matica biti pohranjena od četiri mjeseca do jedne godine.